Projekat istraživanja i zaštite barskih kornjača u Srbiji

03.04.2015

Barska kornjača (Emys orbicularis) je jedina vrsta vodenih kornjača u Srbiji. Naseljava staništa sa sporotekućom ili stajaćom slatkom vodom. Aktivna je tokom toplog dela godine, dok od oktobra do maja hibernira (pada u zimski san). Po izlasku iz hibernacije kornjače se parei polažu jaja, u jednom ili dva navrata. Za gnežđenje koriste rastresitu podlogu nedaleko od vodenog staništa u kom žive. Ishrana im se sastoji od bolesnih i uginulih riba, vodenih beskičmenjaka i, u manjoj količini, biljaka.

Zbog brzog smanjivanja brojnosti populacija, barske kornjače uživaju zaštitu na međunarodnom i nacionalnom nivou. U Srbiji su STROGO ZAŠTIĆENE. To znači da je zabranjeno i zakonom kažnjivo (naročito u vreme razmnožavanja, polaganja jaja i hibernacije – zimskog sna):

- povredjivanje,

- rasterivanje,

- proganjanje,

- hvatanje,

- držanje/gajenje,

- uznemiravanje ovih životinja.

Svojim aktivnostima ljudi na razne načine ugrožavaju barske kornjače i njihova staništa. Neki od najznačajnijih negativnih antropogenih uticaja su:

- širenje obradivih površina na račun staništa pogodnih za kornjače (isušivanje vlažnih staništa i njihovo preoravanje),

- (prekomerna) upotreba hemikalija u poljoprivredi i njihovo slivanje u vodena staništa,

- neadekvatno odlaganje čvrstog i hemijskog otpada (zatrpavanje bara šutom i sl., izlivanje otpadnih voda u vodene basene i njihovu neposrednu blizinu),

- slučajno davljenje kornjača u ribarskim mrežama ili njihovo namerno ubijanje od strane pecaroša,

- gaženje na putevima, posebno tokom sezonskih migracija,

- puštanje egzotičnih kornjača (npr. crvenouhe kornjače, Trachemys scripta) u staništa barske kornjače.

Severnoameričke <link http: www.iucnredlist.org details _blank external-link-new-window internal link in current>crvenouhe kornjače su dugo bile veoma popularni kućni ljubimci, kako u Srbiji tako i širom sveta. U Srbiji su se najčešće prodavale kao mladunci, kada nisu veće od 3–5 centimetara, i prodavci su neretko tvrdili da će i ostati tako male. Međutim,ove kornjače u pogodnim uslovima brzo rastu: nakon nekoliko godina dostižu veličinu i preko 25 cm! Ovako velike kornjače zahtevaju više prostora za život, pa ih često njihovi vlasnici puštaju u prirodu ili obližnje parkove, u nadi da će im tamo biti „lepše“. Nažalost, ovo je OGROMNA GREŠKA. Crvenouhe kornjače koje prežive ovo puštanje na „slobodu“ nanose velike štete prirodi. Kada su u velikom broju, po prirodi agresivnije crvenouhe ugrožavaju autohtone barske kornjače. Ove dve vrste se nadmeću za hranu i za mesta za sunčanje i gnežđenje.Crvenouhekornjače su u osvajanju novih staništa uspešne, između ostalog, zato što imaju kraći period zimske neaktivnosti od autohtonih vrsta, tako da sa hranjenjem i razmnožavanjem počinju ranije nego evropske vrste. Osim toga, crvenouhe kornjače mogu preneti niz parazita i bolesti na domaće (autohtone) životinje, čiji imunski sistem ne može efikasno da se izbori sa egzotičnim bolestima.

Sve su brojniji dokazi da se crvenouhe kornjače uspešno razmnožavaju širom Evrope, pa i u Srbiji. Na mnogim mestima naučnici su potvrdili da ova invazivna vrsta potiskuje domaće vodene kornjače: nije slučajno što su crvenouhe kornjače uvrštene među 100 najgorih <link http: www.issg.org database species _blank external-link-new-window internal link in current>invazivnih vrsta NA SVETU! Još 2009. je uvoz crvenouhih kornjača u Srbiju zabranjen zakonom . Međutim, ostaje problem jedinki koje se već nalaze u Srbiji. Molimo vas da ne kupujete egzotične kornjače. Moguće je da se u prodaji nađu i autohtone barske kornjače: trgovina zaštićenim vrstama i njihovo gajenje nisu dozvoljeni, nemojte ih kupovati! Ako ih već imate kao ljubimce, nemojte puštati crvenuhe kornjače ni druge egzotične ljubimce u prirodu! Ako imate crvenouhu kornjaču i ne možete ili ne želite više da se starate o njoj, udomite je u najbližem zoološkom vrtu, ili nas kontaktirajte za pomoć, da je zajedno udomimo. NEMOJTE JE PUŠTATI U PRIRODU.

Iako su barske kornjače lako prepoznatljive, podataka o njihovom rasprostranjenju u Srbiji nema dovoljno. Naš cilj je da utvrdimo gde sve u Srbiji žive barske kornjače i šta najsnažnije utiče na njih i njihova staništa. Takođe nam je bitno da saznamo gde su sve crvenouhe kornjače puštene u prirodu. Ako želite da učestvujete i pomognete nam da mapiramo kornjače u Srbiji, možete nam slati fotografije i koordinate lokaliteta gde ste primetili kornjače, na imejl:

lunja975@yahoo.com

Projekat istraživanja i zaštite barskih kornjača u Srbiji finansijski je podržala Raford fondacija (Rufford Foundation). Dodatne informacije o našim planovima i toku istraživanja barskih kornjača nalaze se na strani posvećenoj projektu, na sajtu Raford fondacije.

Zbog velikog interesovanja volontera napravili smo kratak formular za posmatranje kornjača. U formularu su navedene osnovne informacije koje treba sakupiti na terenu, a koje bi bile izuzetno bitne za dalje istraživanje i zaštitu barskih kornjača. Formular mozete preuzeti klikom na <link file:492 download file>link.

Povratak

Kontaktirajte nas:

Srpsko herpetološko društvo „Milutin Radovanović“

Institut za biološka istraživanja „Siniša Stanković“

Ul. Bulevar despota Stefana 142
11000 Beograd

Matični broj: 17703099
PIB: 105401684
Dinarski žiro račun (UniCredit banka): 170-30005512000-36
Devizni račun: 30005512001-EUR

065/409-27-24

 

U slučaju pitanja vezanih za zmije pozovite neki od sledećih brojeva:

Aleksandar: 064 284 70 55
Stefan: 060 320 100
Vukašin: 069 34 22 542